Život u obitelji može biti ugodan, a može biti i pravi pakao. No kako god okrenuli ploču, za vješte filmaše obitelj je uvijek vrelo inspiracije.
Lice i naličje obiteljskih odnosa
13 filmova ovogodišnje konkurencije ZFF-a tematizira lice i naličje obiteljskih odnosa te nepredvidljive mehanizme ljudskog zbližavanja. Od ruralnih prostora preko svjetskih megalopolisa pa sve do egzotičnih tropskih otoka, pratimo turbulentne procese odrastanja ili zrele ljude na životnim prekretnicama, a za sve njih obitelj je ishodište traumi, ali i utočište u krizama. Jedna od najtežih svakako je suočavanje s teškim bolestima i smrću, a da se ono može prikazati i uz obilatu dozu humora dokazuje češka tragikomedija Kućna njega u kojoj požrtvovna žena i majka nakon godina skrbi o drugima i sama zatreba pomoć od onih koji su se dosad oslanjali na nju.
Srednjoškolske muke
Sličnu problematiku, ovaj put smještenu u svijet srednjoškolaca, uz pravi omjer smijeha i suza obrađuje i indie dramedija Ja, Earl i umiruća, u kojoj roditeljski pritisak na neprilagođenog tinejdžera postaje katalizator jednog nježnog prijateljstva. O blagotvornom utjecaju ljubavi dvoje pojedinaca na širu zajednicu progovara Tanna, romansa utemeljena na istinitom događaju o paru pacifičkih urođenika koji se suprotstavljaju tradiciji ugovorenog braka i pokreću revoluciju u plemenskim odnosima. Film je dobio na autentičnosti spremnošću autora na višemjesečni suživot s plemenom i angažmanom naturščika u glavnim ulogama.
Konflikt posla i privatnog života doveden je do krajnosti u filmu Rat u kojem paralelno pratimo dvije dimenzije života danskog vojnog zapovjednika u Afganistanu: bliskoistočna bojišnica i civilizirani zapad mnogo su bliže jedno drugome no što se na prvi pogled čini, a odgovornost prema suborcima i odanost obitelji znaju se pokazati dubinski nepomirljivima.
U logoru
“Što si radio u ratu, tata?” pitanje je koje lebdi i nad protagonistom dobitnika Velike nagrade žirija u Cannesu Saulov sin: zatočenik u Auschwitzu kroz fiksaciju o krvnom srodstvu s ubijenim djetetom nastoji preokrenuti proces vlastite dehumanizacije i povratiti svoj identitet čovjeka i oca. Potraga za bliskošću i prihvaćanjem univerzalna je, a vizije zajedništva koje nam nude filmaši izazovne su i ne nužno uobičajene. Senzibilni filmski sladokusci s prihvaćanjem izazova koje pred njih stavlja ovih 13 naslova ne bi trebali imati nikakvih problema. (Diana Robaš)
SVAKAKO POGLEDAJTE NA PROGRAMU 13. ZFF-A
Češka koprodukcija u režiji Slovenca Olma Omerzua crnohumorna je inačica filma “Sam u kući” u kojoj prvi ostanak djece bez roditeljske kontrole krene po zlu na neočekivane načine. Prikaz rasapa imućne nuklearne obitelji prikazan je s određenom distancom pa se i najgroteskniji sapunski trenuci doimaju kao kakav prirodoslovni dokumentarac. Omerzu i koscenarist Nebojša Pop Tasić osvježavaju poznati zaplet nizom nepredvidljivih obrata među kojima se izdvaja paralelna priča o psu brodolomcu, svojevrsna životinjska verzija "Robinsona Crusoea".
Cjelovečernji prvijenac 28-godišnjeg Marttija Heldea bavi se masovnim deportacijama u Sibir nakon sovjetske okupacije baltičkih država kroz intimne dnevničke zapise jedne Estonke– njezin pokušaj zadržavanja spomena na supruga od kojeg je nasilno odvojena. Njezin monolog ilustriran je crno-bijelim živim slikama na kojima glumci stoje poput kipova dok se kamera kreće među njima, a visoko estetizirane fotografije svojom ljepotom samo dodatno ističu nehumanost životarenja u izgnanstvu koja je na njima dočarana.
Jedan od hitova na festivalskoj sceni uvodi nas u egzotični svijet brazilskog rodea, fokusirajući se ne na hrabre jahače već na marginalce u pozadini showa zadužene za prljavi posao brige o bikovima. Tijekom neizvjesnog života na cesti formiraju se nove zamjenske obiteljske zajednice čiji članovi svojim ponašanjem subvertiraju gledateljska očekivanja i zadane rodne uloge. Kroz snove protagonista, timaritelja koji želi postati modni dizajner, odražavaju se i promjene u ekonomskoj klimi koje neumitno rezultiraju promjenama u životnim planovima i ambicijama pojedinca.
Muke tinejdžerske dobi i prilagodba klinca sa sela u novoj urbanoj sredini okosnica su debitantskog filma Rudija Rosenberga. Roditeljske uloge gurnute su u stranu dok u prvi plan izbijaju svježa lica neiskusnih mladih glumaca koji suvereno vode priču o školskim klikama, šmokljanima, šminkerima, nasilnicima i fatalnim curama. Trudeći se zaplivati u novim vodama, glavni će lik neminovno naučiti i pokoju lekciju o važnosti pravog prijateljstva, nasuprot konformizmu i težnji za uklapanjem u cool ekipu po svaku cijenu.